Podban
Podban, banovac, viceban (lat. vicebanus) bila je funkcija visokog državnog dužnosnika u Hrvatskoj, zamjenik bana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Funkcija se javlja su srednjem vijeku te do izražaja dolazi u 16. stoljeću i prvoj polovini 17. stoljeća. U razdoblju od 13. stoljeća do 1476. postojala su dva bana: jedan za teritorij Slavonije, a drugi za područje Hrvatske i Dalmacije. Svaki ban je sebi na saboru imenovao, isključivo iz redova domaćeg plemstva[1], svog banovca. Slavonski banovac je redovito bio župan zagrebački ili križevački, a hrvatski župan kninski.[2]
Podban je nakon ustoličenja bana polagao prisegu pred Hrvatskim saborom i obnašao funkciju dokle i ban koji ga je izabrao. Otkako je od vremena kralja Matije I. Korvina (1458.-1490.) uvedena funkcija i titula jedinstvenog hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog bana, podban je ujedno, do 1756. obnašao i funkcije velikih župana Zagrebačke i Križevačke županije.
Od 17. stoljeća u sudskim funkcijama je bana zamjenjivao protonotar, iako je podban zadržao mjesto predsjednika oktavalnog suda. Funkcija podbana postojala je i u banskoj vladi (1850.-1854.). Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine bana je zamjenjivao predstojnik odjela za unutrašnje poslove, koji se uobičajeno naziva podbanom. I pomoćnik bana u Kraljevini Jugoslaviji uobičajeno je naziva podbanom. U Banovini Hrvatskoj bila je ustanovljena funkcija podbana.
- Ambroz Gregorijanec (11. studenog 1557. - 25. srpnja 1565.)
- Ivan Forčić od Butine Vasi (25. srpnja 1565. - siječanj 1573.)
- Ladislav Bukovečki od Bukovice (1573. - 6. veljače 1578.)
- Stjepan Gregorijanec (06. travnja 1578. - 25. srpnja 1581.)
- Gašpar Druškovečki (25. srpnja 1581. - 12. travnja 1584.)
- Ivan od Zaboka (12. travnja 1584. - početak 1586.)
- Ladislav Imprić od Jamnice (21. travnja 1586. - 6. siječnja 1591.)
- Stjepan Berislavić Malomlački (1591. - 7. studenog 1596.)
- Gašpar Petričević od Miketinca (07. studenog 1596. - 14. travnja 1598.)
- Juraj Keglević Bužimski (14. travnja 1598. - 21. listopada 1599.)
- Krsto Mrnjavčić Brezovački (21. listopada 1599. - proljeće 1626.)
- Toma Mikulić (08. srpnja 1626. - 23. listopada 1628.)
- Juraj Gašpar Konjski (23. listopada 1628. - 12. listopada 1638.)
- Stjepan Berislavić ml. (22. rujna 1640. - početak 1642.)
- Gašpar Orehovečki (30. travnja 1642. - 2. rujna 1672.)
- Nikola Gotal (22. rujna 1672. - početak 1681.)
- Baltazar Vragović (16. travnja 1681.- početak 1690.)
- Stjepan Jelačić Bužimski (13. veljače 1690. - travanj 1712.)
- Adam Daniel Rauch (17. kolovoza 1714. - kraj 1728.)
- Nikola Malenić (02. svibnja 1729. - kraj 1732.)
- Juraj Czindery (13. kolovoza 1733. - početak 1739.)
- Baltazar Bedeković Komorski (21. svibnja 1739. - početak 1743.)
- Ivan Rauch (08. travnja 1743. - svibanj 1756.)
- Engelsfeld, Neda, "Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća", Pravni fakultet, Zagreb, 2002. ISBN 953-6714-41-8
- "Pravni leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
- Šišić, F., Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda, prvi i drugi dio, Split, 2004. ISBN 953-214-196-0 (cjelina)