Jakovljevo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jakovljevo
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Jablanički
Opština Vlasotince
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 461
Geografija
Koordinate 42°56′34″N 22°16′22″E / 42.942666°N 22.272833°E / 42.942666; 22.272833
Nadmorska visina 548 m
Jakovljevo na mapi Srbije
Jakovljevo
Jakovljevo
Jakovljevo (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 016
Registarska oznaka VL


Koordinate: 42° 56′ 34" SGŠ, 22° 16′ 22" IGD
Jakovljevo je naselje u Srbiji u opštini Vlasotince u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 461 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 625 stanovnika).

Geografija

[uredi | uredi kod]

Selo se prostire na zaravni brdskoplaninskog dela u vlasotinačkoj opštini, na levoj strani planinske reke Vlasine, ispod planinskih visova dobropoljskih i kozilskih čuka.

Nastanak sela

[uredi | uredi kod]

Selo je prema legendi dobilo naziv po naseljenicima tri brata Jakova, Krste i Rajka iz Makedonije. Selo je pre toga imalo naziv Ora (Orah), u kome je živeo turski beg koji je bio čuven u to vreme po dobroti. Familija Jakova je zasnovala naselje Jakovljevo, familija Krste Krstićevo i familija Rajka Rajičevo. Krstićevo i Rajičevo su mahale sada sela Jakovljevo, koje su blizu reke Vlasine prema Tegošnici i prema Zlatićevu i Svođu.

Infrastruktura

[uredi | uredi kod]

Selo Jakovljevo je povezano makadamskim putem sa Tegošnicom i Svođem, a i sa Donjim Dejanom preko Zlatićeva. Meštani se nadaju skoroj izgradnji asfalta i time povezivanjem sa Vlasotincem.

U ovom kraju klima je povoljna za razvoj voćarstva, pčelarstva i sadnje krompir, kao i stočarstva.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Jakovljevo živi 392 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,3 godina (44,2 kod muškaraca i 46,4 kod žena). U naselju ima 164 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,81.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 990 [1]
1953. 1043
1961. 1030
1971. 985
1981. 781
1991. 625 625
2002. 465 461
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
450 97.61%
Romi
  
10 2.16%
Rumuni
  
1 0.21%
nepoznato
  
0 0.0%


Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

U selu postoji četvorazredna osnovna škola, koja je nekada do sedamdesetih godina bila jedna od najvećih u tom kraju, potom zadružni dom. Škola je pored doma i crkve u selu. Učenici sela Jakovljeva su do sedamdesete godine XX. veka pohađali osmogodišnju školu u selu Svođe, a sada pohađaju u selu Tegošnica.

Zanati

[uredi | uredi kod]

Jakovljevo ima i prodavnice, a imalo je i kovačku, potkivačku, stolarsku radnju. Nekada su u selu bili poznati pečalbari ciglari, dlakari a sada su mahom zidari pečalbari. Mnogi Jakovljevci do današnjeg dana se bave rabadžijskim poslom -konjima nose krompir u sela vlasotinačke opštine i vrše trampu za kukuruz ili grožđe. U planinskim crnotravskim selima se trgovalo sa rakijom, a i preprodavala se paprika i paradajz.

Duhovni život

[uredi | uredi kod]

Jakovljevo ima napuštenu crkvu oko koje su u XX veku se održavale svetkovine i igranke u vreme letnjih verskih i državnih praznika, a u zadružnom domu su održavane igranke i takmičenja pevača amatera u toku zimskih meseci.

Nasred sela, blizu crkve, škole, doma i prodavnica postoji i spomen ploča rodoljubima koje su streljali Bugari u Drugom svetskom ratu tokom čuvene garske tragedije. Jakovljeci su uzimali učešće i u Prvom svetskom ratu i sadašnjim ratovima u Hrvatskoj i Kosovu posle raspada bivše Jugoslavije.

Ličnosti

[uredi | uredi kod]

Među Jakovljevcima je poznat Žika Lepojević doktor hemijskih nauka, profesor na novosadskom univerzitetu.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]