Sunčev sustav

Sunčev sustav

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.

Predložak:Uklopi s razgovora Sunčev sustav je područje u svemiru koje čini barem jedna zvijezda i objekti koji se kreću u određenoj orbiti oko te zvijezde. Ti objekti mogu biti: asteroidi, kometi, prirodni sateliti, planeti i slično.
Izraz se obično koristi za naš sustav, u kojem je Zemlja. Da se izbjegne zbrka, drugi sunčevi sustavi nazivaju se planetarni sustavi.
U većini drugih jezika (vidi poveznice) naziv je izveden iz riječi Sol, što je latinsko ime za Sunce.

Svojstva Sunčeva sustava

Nebeska tijela koja čine Sunčev sustav

Sunce pripada zvijezdama spektralne klase G2, gdje 99.86% mase sustava otpada na masu zvijezde.

Ova slika ilustrira relativnu veličinu planeta s obzirom na veličinu Sunca u Sunčevu sustavu.

• Planeti su osam tijela u Sunčevu sustavu. Navodimo ih prema udaljenosti od Sunca, od najbližeg do najdaljeg: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
  • Poveća tijela koja kruže oko planeta su prirodni sateliti ili mjeseci.
  • Prašina i druga sitna tijela kruže oko planeta, od čega nastaju planetarni prstenovi.
  • Svemirski otpad su komadi ili tijela koja su ljudskog porijekla i vecinom se nalaze u orbiti oko planeta Zemlje.
  • Planetisimali.

• Asteroidi

• Kometi

• Kentauri su ledena nebeska tijela nalik na komete koja imaju nešto manje ekscentričnu orbitu, koja im omogućava da se zadrže u području između Jupitera i Neptuna.

• Trans-Neptunska tijela
  • Kuiperov pojas je pojas u obliku diska koji se prostire iza planeta Neptuna u širini od 30 AU do 50 AJ od Sunca. Jedan od većih objekata ovoga pojasa je i bivši planet Pluton.
  • Oortov oblak je hipotetični pojas koji se prostire od 50,000 do 100,000 AJ od Sunca. Vjeruje se da je ova oblast izvor kometa s dugim periodima.

• Zodijačka svjetlost

• Svemirska prašina

Izvor planetarnih sustava i njihova evolucija

Uobičajeno misljenje je da planetarni sustavi nastaju prilikom tvorbe zvijezda kao i prilikom slučajnih sudara zvjezdanih sustava. Postoji još jedna rasprostranjena teorija: da planetarni sustavi nastaju od zvjezdanih oblaka ili nebula.

Sunčev sustav i ostali planetarni sustavi

Krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća čovjek je uspio pronaći dokaze o postojanju planeta izvan Sunčeva sustava. Otkriće drugih planetarnih sustava postalo je moguće nakon izgradnje moćnih optičkih teleskopa na Zemlji i razvoja posebnih elektronskih naprava (digitalnih kamera), računarskih tehnika obrade podataka, i razvoja dostupnih i jeftinih računarskih mreža. Kroz promatranje Dopplerova efekta u sjaju dalekih zvijezda astronomi su uspjeli dokazati postojanje drugih planetarnih sustava. K tome su prilikom promatranja uspjeli ustanoviti i masu kao i svojstva orbite planeta izvan Sunčeva sustava.

Svojstva glavnih planeta

Sva svojsta i mjere u donjoj tablici su relativni u odnosu na planet Zemlju:

Planet	Promjer (ekvatorski)	Masa	Promjer orbite	Godina	Dan
Merkur	0.382	0.06	0.38	0.241	58.6
Venera	0.949	0.82	0.72	0.615	-243
Zemlja	1.00	1.00	1.00	1.00	1.00
Mars	0.53	0.11	1.52	1.88	1.03
Jupiter	11.2	318	5.20	11.86	0.414
Saturn	9.41	95	9.54	29.46	0.426
Uran	3.98	14.6	19.22	84.01	0.718
Neptun	3.81	17.2	30.06	164.79	0.671

Udaljenosti od Sunca

Ime	udaljenost u 10³km
Merkur	46.000-70.000
Venera	107.500-108.900
Zemlja	142.000-152.000
Mars	206.700-249.200
Jupiter	740.000-815.000
Saturn	1.193.000-1.658.000
Uran	2.735.000-3.005.000
Neptun	4.456.000-4.537.000
Pluton	4.425.000-7.375.000

Zanimljivosti

• Zagreb ima velik model Sunčeva sustava kojem je središte "Prizemljeno sunce" u Bogovićevoj ulici. Vidi Zagrebački Sunčev sustav.

Vanjske poveznice

• Solar System A interaktiv planets animation (145 zoom steps and time effects)
• Solarviews

Predložak:Link FA Predložak:Link FA